Poslovne vijesti - Hrvatska

Kojim će se mjerama u ovoj godini poticati zapošljavanje?

Kojim će se mjerama poticati zapošljavanje u ovoj godini? Koje mjere privuku najviše korisnika? Koliko je novca osigurano za uključivanje mladih na tržište rada?

O tome su u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" govorili Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava, te Sunčica Brnardić, izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada SSSH.

Vidiš: Prvi put kompenzacijske mjere, žele se zadržati radna mjesta u prerađivačkoj industriji

Svake godine, otprilike od siječnja, donose se određene izmjene i mjere kojima se želi postići bolja prilagodba tržištu rada koje je dinamično.

- Smanjio se broj nezaposlenih. Ovo ljeto smo imali i manje od 90 tisuća, tako da nam je svaki put cilj mjerom pogoditi trenutačno stanje na tržištu rada, rekao je Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Osvrnuo se na osam mjera aktivne politike zapošljavanja koje služe tomu da se dobiju potpore za nove radnike i radnice, za pokretanje vlastitog posla te sve veća važnost obrazovanja i stjecanja novih vještina.

-  Povrh ovih osam mjera naveo bih da ćemo prvi put provoditi i kompenzacijske mjere, čime želimo zadržati radna mjesta u prerađivačkoj industriji koja imaju određenih poteškoća zbog rasta cijena minimalne plaće, ali isto tako, ove godine nam je fokus nastaviti nova zapošljavanja kroz potpore za zapošljavanje - potpora  za zapošljavanje i pripravništvo, potpora za samozapošljavanje i važno nam je jačanje produktivnosti, zato smo imali možda najopsežnije izmjene u mjeri usavršavanja koja je usmjerena baš na poslodavce, koji mogu obrazovati svoje radnike i radnice u zonama zanimanja i vještina koje su im potrebne da bi zadržali svoje radno mjesto, ali i postali konkurentni, objasnio je.

Poslodavcima i do 34 tisuće eura za obrazovanje radnika

Govoreći o iznosima, rekao je da žele potaknuti sve poslodavce koji su zainteresirani za potpore da ih iskorsite. Njih se financira iz sredstava socijalnog fonda +, kao i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, iz državnog proračuna.

- To su iznosi koji su konkurentni. Konkretno kod mjere usavršavanja, za grupu od 10 radnika možete dobiti i do 34 tisuće eura za program obrazovanja koji možete razviti sami ili platiti nekome da vam ga razvije, napomenuo je.

- I druga stvar je da za nove radnike, posebno one koji su visoko obrazovani, kada se to sve zbroji i oduzme, vi po radniku možete dobiti i do 13 tisuća eura kako bi ga zaposlili, tako da su to 50-60% bruto iznosa troška plaće, nastavio je.

Dodao je da su najbitniji oni koji su ranjivi na tržištu rada, stoga je donesena nova mjera posao + koju je već iskoristilo približno 2000 korisnika.

- Financiramo i trošak plaće, i trošak obrazovanja i prijevoza i svega ostaloga. Prema tome, fokusirani smo i na one koji su najranjiviji na tržištu rada, ustvrdio je.

Brnardić o problemima ciljanja mjera

Izvršna tajnica za radno pravo i tržište rada SSSH, Sunčica Brnardić, osvrnula se na mjere i pogođenost njezinih ciljeva.

- Imali smo i to ne samo ove godine malih problema, inzistirali smo na tome da je formirana radna skupina za mjere, ali zapravo se ona nikad nije sastala i same mjere su izglasane na upravnom vijeću HZZ-a, koje je javno upravno tijelo na kojem se ne formiraju same politike. Tako da u tom smislu apeliram Vladi da sljedeće godine doista uđemo u taj proces tako da možemo razgovarati o tome koje su ciljane skupine i kako bi trebalo poticati, kojim iznosima i na koje načine, kazala je.

Što se tiče ciljanja mjera, rekla je da je ono uvijek zadano. Čak je i pravnim aktima EU-a definirano koje su teže zapošljive osobe i kada se raspolaže europskim sredstvima, ona se moraju trošiti prema toj definiciji.

- To su dobne odrednice; prvenstveno mlađi i stariji na tržištu rada; spolna odnosno rodna odrednica, često su žene dugotrajno nezaposlene; oni koji su u riziku da su izgubili neke svoje vještine, objasnila je.

Skrenula je pozornost i na problem ako mjere idu horizontalno, pa se onda stvara efekt "mrtvog tereta".

-  Tu bih spomenula gađanje koje smo imali kod samih kompenzacijskih mjera, a gdje je ona bila usmjerena na radnike koji su imali minimalnu plaću, znači financijski se poticalo radnike koji su imali minimalnu plaću bez uzimanja u obzir kakav je to poslodavac, ostvaruje li dobit, jesmo li napravili zabranu isplate dividendi. Smatrali smo da je to ciljanje samih poslodavaca koji bi se mogli prijaviti za kompenzaciju plaća zbog rasta minimalne plaće, u tom dijelu promašeno. Sama kategorija proizvođačke djelatnosti obuhvaća i neke djelatnosti za koje pouzdano znam da ostvaruju jako velike marže u krajnjoj liniji, kazala je.

O mjerama za mlade - subvencija plaće za one koji bi se sigurno zaposlili

- Druga stvar koja možda nije najbolje napravljena je vrlo široko ciljanje pripravništva. Do sada smo imali, što pripravništvo po samoj definiciji jest da osposobljavate osobu bez radnog iskustva. Tu smo ubacili da će se poticati zapošljavanje svih mladih do 30 godina. To ovako zvuči dobro, ali kad pogledate koji su efekti te mjere, to doista ima problema i potencijala da stvori jedan veliki strukturalni disbalans, nastavila je.

- Ako vi potičete sa subvencijom plaće koja ne mora biti mala, govorimo o iznosima do 780 eura bruto, još za zelena i digitalna zanimanja koja su sama po sebi već propulzivne industrije, same osobe po činjenici da imaju do 30 godina, to znači da će svi ostali koji će imati od 30 godina na dalje biti na tržištu rada u jako nepovoljnijem položaju, pojasnila je.

Brnardić smatra da se ovime išlo kompenzirati ukidanje zdravstvenih doprinosa za mlade.

- To je bila mjera u zakonu o doprinosima. Ona je uvedena u doba velike ekonomske krize i uvedena je za poticanje zapošljavanja mladih na dugotrajno, na neodređeno vrijeme. Vi ste nju mogli ostvarivati tijekom pet godina što vas je poticalo da osobu zaposlite i da ostvarujete cijelih pet godina oslobođenje od doprinosa na zdravstveno osiguranje, rekla je.

- Ona je tada imala funkciju, možemo reći da bi ona i sada imala tu funkciju, no s njom su postojali određeni problemi. U prvom redu veliki manjak u zdravstvu. Drugo, način na koji se koristi naprosto je u jednom trenutku izgubila  svoju funkciju. Sad smo je zamijenili nečim što je subvencija plaća za osobe koje bi se sigurno zaposlile. Čak nemamo ovdje ni uvjet nezaposlenosti, nego to su osobe koje mogu de facto promijeniti poslodavca i zato to će njihov drugi poslodavac dobiti izdašnu subvenciju plaća, istaknula je.

Mogu li mladi lako promijeniti posao i ostvariti poticaje?

- Uvjetovali smo ugovor na neodređeno, što je sad jedna novina koja prije nije bila, rekao je Vidiš-

Govoreći o mladima, kazao je da je smanjena razina nezaposlenosti s 13 na 10 posto, dok je prije iznosila i 50 posto.

- Dobro je što se razgovara o radnom odnosu i mjerama koje traže ugovor na neodređeno u smislu pripravništva i o konkurentnim iznosima za poslodavce. Kada vi gledate koliko je iznosila cjelokupna olakšica i potpora, to je otprilike taj iznos. Otprilike je isto što znači da nitko tu nije oštećen i uvijek mu je na raspolaganju potpora za pripravništvo koja nije horizontalna mjera, nego je puno ciljanija od olakšica o kojoj je govorila kolegica Sunčica, napomenuo je.

Vidiš: Olakšica za prvo zapošljavanje mladih od 13.000 eura

- Okolnosti su se potpuno promijenile, no za osobu koja se prvi put zapošljava ostaje olakšica ista, traje godinu dana. I onda isto tako, ako potpisujete ugovor s mladom osobom na neodređeno, također možete opet dobiti još jednu godinu dana te olakšice uz našu potporu. Smatramo da je to puno bolje i ciljanije nego što smo imali prije, gdje je zaista olakšica bila potpuno horizontalna. I tu zaista je bilo slučajeva, što je rekla kolegica, "mrtvog tereta", da financirate nekoga tko bi se i ovako i onako zaposlio, istaknuo je.

Naglasio je da treba spomenuti i olakšicu gdje mladi do 25 i 30 godina dobivaju povrat poreza. Ustvrdio je da je bitno da za svakoga u bilo kojoj situaciji na tržištu rada imamo donesenu mjeru.

- Kada govorimo o mladima, oni uz ove potpore, na raspolaganju im je potpora za stjecanje vještina, potpora za pokretanje vlastitog posla, i mi vidimo da oni sve to koriste i da smo tako došli do ovih brojki gdje imamo puno bolju situaciju što se tiče nezaposlenosti mladih, rekao je.

Za potporu pripravništva rekao je da je ona odmaknuta od javnog sektora i potpuno usmjerena na privatni sektor.

- Ove godine, da bismo povećali propulzivnost, smanjili određene terete koje smo imali, ona se više ne provodi u javnom sektoru, tako da smo stvarno pokušali tu staviti naglasak na poslodavce, ne više na javni sektor koji je prije nudio stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, pojasnio je.

- 13.000 eura za prvo zaposlenje određene osobe, mislim da je zaista konkurentno, dodao je.

Vidiš je naglasio da je važno da nastave pratiti svakog radnika i radnicu kroz njihovu karijeru, te da uz potpore treba to kombinirati i s mjerama koje su usmjerene na stjecanje vještina i obrazovanje. To je mjera vaučera i mjera usavršavanja.

Mjere za očuvanje radnih mjesta nakon rasta minimalne plaće

Do ožujka vrijede mjere za očuvanje radnih mjesta nakon rasta minimalne plaće. Na pitanje je li točno da ne provjeravaju je li poslodavac imao dobit, Vidiš je kazao da imaju niz parametara koje provjeravaju.

- Najvažnije da se osobu zadrži. U nju su se uložila sredstva poreznih obveznika, kao kod mjere posao plus, na primjer. I mi to kontinuirano radimo, mi smo to radili kod Covid potpora, rekao je.

-  Naravno da niste mogli koristiti Covid potpore pa onda isplaćivati dividende ili masovno otpustiti radnike. Mi to sve kontroliramo, nastavio je.

Dodao je da je ključno da je mjera korigirana te da se odnosi na one koji su primili minimalnu plaću, ali i one koji su bili do iznosa nove minimalne plaće.

- Upravo tu smo htjeli spriječiti situaciju da nagrađujemo one koji su isplaćivali minimalnu plaću, već pokušavamo potaknuti da koriste kompenzaciju, one koji su imali do novog iznosa minimalne plaće, do bruto iznosa od 970 eura, kazao je.

Osvrnuo se i na broj prijava koje su dobili za ovu mjeru.

- Mi smo sad počeli primati prve prijave, tek od nekoliko poslodavaca. Računamo da će tu mjera koristiti barem 20.000 poslodavaca, to je neka gruba procjena. Svake godine osluškujemo potrebe poslodavaca. ove godine je bio zaista snažan rast, ukupno je minimalna plaća rasla 134%., otkrio je.

Naglasio je da se mora voditi računa o tome da se ta radna mjesta u industrijama održe tako da se poveća kvaliteta tog proizvoda, složenost tog proizvoda i da se povisi dodana vrijednost.

O mjerama koje su fokusirane prema usavršavanju, razvoju znanja i vještina

- Treba vidjeti na koji način su one dizajnirane i provedene, to je ključno kad govorimo o mjerama, treba vidjeti na koji način se osigurava kvaliteta obrazovnih programa, rekla je Brnardić.

Istaknula je da se za vaučere prijavljuje velik broj korisnika, ali ne toliko za mjeru usavršavanja, osposobljavanja na radnom mjestu.

- Da biste nekoga motivirali da uđe u mjeru osposobljavanja na radnom mjestu, koja je daleko najbolja mjera za stjecanje vještina, pogotovo ako je kombinacija teorijskog i praktičkog znanja, morate osigurati da ta osoba bude i zaposlena i da to bude nekakav dugotrajni period. Čak i ulazak u dugotrajnu prekvalifikaciju, o čemu mi svakako trebamo razgovarati, kazala je.

Dodala je da je šteta što je još uvijek većina mjera fokusirana na subvencije te se onda raspravlja jesu li te subvencije poslodavcima opravdane ili nisu.

-  Fokus mjera mora biti na zapošljivosti ljudi. Ključno je da bez obzira na razinu registrirane nezaposlenosti, kad pričamo 90.000-85.000 ljudi, to su ljudi koji su iz nekog razloga na zavodu. Mi imamo i neaktivne, one koji nisu registrirani. Ali trebamo dobiti jasniju sliku zašto su ti ljudi nezaposleni uz toliko ljudi, uz toliku potražnju radnih mjesta koju svjedočimo s izmjenama zakona o strancima, rekla je.

-  Trebamo dobiti kompleksniju sliku pa onda poduzeti mjere koje možda idu izvan subvencija. Je li razlog prometna nepovezanost? Možda su to žene kojima bi trebalo financirati vozački ispit. Svakako je vrijeme da razumijemo koji su to strukturni efekti nezaposlenosti i kako aktivirati te ljude, zaključila je Brnardić.